Grad Mostar > O gradu > Grad Mostar | O gradu

O Mostaru

Gospodarsko, kulturno, sveučilišno, prometno i turističko središte Hercegovine. Podignut u cvjetnoj i vinorodnoj dolini rijeke Neretve ovaj grad je kamena ruža. Njegovu blagu klimu štite planine Velež, Čabulja i Hum. Nastao je oko Starog mosta koji je podignut 1566.godine u blizini nekadašnjeg lančanog mosta. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture. Dolaskom austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost.

Novi način državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija, željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća.

U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, Mostar se nastavlja  razvijati i narastao je do veličine od 126. 000 stanovnika. U ekonomskoj oblasti nastaju respektabilni gospodarski kapaciteti kakvi su bili  Soko, Aluminij, Hepok, Tekstilni kombinat, Tvornica duhana i dr.

Nažalost, u ratnom vremenu od 1992.-1995.god. Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne pamti od svoga nastanka. Tu sliku neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja Hirošime. Mostar je doživio teški urbicid ratnu i administrativnu podjelu, a gospodarski objekti i oprema su bili uništeni ili otuđeni tako da je bilo teško pokrenuti bilo kakvu aktivnost.

Zbog toga je Evropska Unija uspostavila svoju upravu u gradu ulažući značajna financijska sredstva da bi se zaliječile ratne rane. Napravljeni su pomaci na obnovi infrastrukture, popravci kuća i zgrada te obnove zdravstvenih i objekata iz oblasti obrazovanja. Jedan je dio sredstava utrošen za pokretanje gospodarske aktivnosti te poticanje privatnog poduzetništva.

Danas Mostar svakim danom dobije na sadržajima i vraća svoj prijeratni izgled i značaj. Ne zapostavlja se niti jedan segment životnih potreba, ali se prioritetno nastoji poticati i stvarati povoljniji ambijent za razvoj gospodarstva. Posebno se želi poticati razvoj malih i srednjih poduzeća, a imaju li se u vidu položajne, klimatske, tradicijske, zemljišne, vodni potencijali i druge pogodnosti onda se može zaključiti da uz ljudske resurse i mediteranski temperament Mostar ima perspektivu. Uz sve poteškoće i manjkavosti koji prate privatizaciju Grad Mostar u kontinuitetu radi na strategiji ekonomskog razvoja grada, što bi u budućnosti trebalo donijeti Mostaru i njegovoj regiji imidž moderne europske sredine. Posebni napori čine su u oblasti razvoja turizma gdje Mostar nakon obnove svoga simbola, Starog mosta, i njegovog uvrštavanja kao jedinog spomenika iz BiH na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, ima velike šanse.

Monografija "Mostar u slici i riječi"

Riječ Gradonačelnika

Za predstavljanje povijesti Mostara, njegovih znamenitosti, važnih osoba, burnih događaja, njegove  prošlosti od Cimske bazilike do danas, trebalo bi puno više riječi i fotografija nego što pruža ova monografija.
O njemu su pisali mnogi poznati i manje poznati i priznati pisci i pjesnici. Ova monografija želi jednostavnim jezikom i stilom kroz riječi i sliku ispričati povijest Mostara, od vremenu od ranog eneolita, preko Rima i kasne antike te Srednjeg vijeka kada se spominje ime grada kojeg je dobio po lančanom mostu, odnosno mostarima, koji su ga čuvali.
Dočarat će vam kroz riječi i sliku i svoj simbol Stari most koji je sagrađen nešto kasnije u blizini tog lokaliteta 1556. godine.
Pred njim kad stojite znate da ono što je naš nobelovac Ivo Andrić napisao »Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi ništa u mojim očima bolje i vrjednije od mostova« ima puni smisao. I kao da sve nastavlja piščevom mišlju »Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svijetlost«.
Knjiga slikom i riječju dočarava i malo poznate detalje o arheoloških iskapanja u blizini Starog mosta prilikom njegove rekonstrukcije gdje su pronađeni ostaci drvenog mosta koji je izgrađen nešto prije samog Starog mosta. Tim mostom nakon pada Bosne pod Otomansko carstvo koristili su se i Turci dok nisu sagradili novi most. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture. Dolaskom Austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost. Novi način državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija, željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća.
Nažalost, u proteklom ratnim vremenu od 1992.-1996. godine Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne pamti od svoga nastanka. Brojne crkve, džamije, manastiri, mostovi, bolnice srušeni su ili oštećeni. Uz gospodarske i stambene objekte posebno su na meti bili upravo objekti kulture sva tri naroda. Tu sliku Mostara neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja Hirošime. Grad je doživio pravi urbicid te ratnu i administrativnu podjelu. Srušen je i simbol grada Stari most, koji je 2004. godine obnovljen, a 15. srpnja 2005 godine u Durbanu uvršten na UNESCO-ov popis spomenika zaštićene kulturne baštine, kao prvi spomenik iz Bosne i Hercegovine.
Uz tu činjenicu, važnije i ljepše karakteristike Mostara, na što sam posebno ponosan, danas čine  njegov identitet. Tu prije svega mislim na kulturu i umjetnost te različite manifestacije koje oživljavaju duhovnost grada poput skokova sa Starog mosta, Šantićevih večeri poezije, Mostarske liske-festival kazališne komedije, Mostarskog ljetnog festivala i kulturnu manifestaciju Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće, kao i Dana filma,...
Tri nacionalne zajednice Hrvati, Bošnjaci i Srbi ali i građani drugih nacionalnosti u značajnoj su mjeri zadržali svoju prisutnost u gradu unatoč ratnim zbivanjima i migracijama tako da je Mostar danas praktično jedini istinski multietnički grad u BiH. Očekivati je, a ja sam osobno i kao gradonačelnik i kao čovjek optimist, grad Mostar kao takav biti vodilja za BiH u njezinu integriranju u Europu, gdje nam je mjesto i gdje pripadamo, i biti predvodnica u ostvaraju svekolikog prosperiteta. Različitost kultura i tradicija, duh nesalomljivosti koji ovdje vladaju bit će dodatna snaga za natjecanje i utrku koja je pred svima nama u ostvarenju tog cilja.
Stoga ova knjiga koja je pred vama će također pomoći i onima koje zanima mostarska povijest, ali i onima koji Mostar danas u BiH prepoznaju kao grad otvorenih vrata i jedno vrlo ugodno mjesto za življenje, po mjeri čovjeka.
Činjenica je kako se politikom ne može stvarati kultura, ali u vremenu globalizacije kada se ona ne može ograničiti državnim granicama niti vlastitim misaonim kategorijama, kultura ostaje  idealno sredstvo za globalno očovječenje. Bolji svijet mogu izgraditi samo kulturno prosvijećeni,  odgovorni i angažirani pojedinci. Neka ova knjiga bude stoga  i doprinos kvalitetnijoj promociji Mostara u zemlji i svijetu, očuvanju njegove povijesti za buduće generacije ali i komadić u mozaiku izgradnje još boljeg Mostara, Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta.

Gradonačelnik Mostara
Ljubo Bešlić