O Mostaru
Gospodarsko, kulturno, sveučilišno, prometno i turističko središte Hercegovine. Podignut u cvjetnoj i vinorodnoj dolini rijeke Neretve ovaj grad je kamena ruža. Njegovu blagu klimu štite planine Velež, Čabulja i Hum. Nastao je oko Starog mosta koji je podignut 1566.godine u blizini nekadašnjeg lančanog mosta. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture. Dolaskom austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost.
Novi način državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija, željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća.
U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, Mostar se nastavlja razvijati i narastao je do veličine od 126. 000 stanovnika. U ekonomskoj oblasti nastaju respektabilni gospodarski kapaciteti kakvi su bili Soko, Aluminij, Hepok, Tekstilni kombinat, Tvornica duhana i dr.
Nažalost, u ratnom vremenu od 1992.-1995.god. Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne pamti od svoga nastanka. Tu sliku neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja Hirošime. Mostar je doživio teški urbicid ratnu i administrativnu podjelu, a gospodarski objekti i oprema su bili uništeni ili otuđeni tako da je bilo teško pokrenuti bilo kakvu aktivnost.
Zbog toga je Evropska Unija uspostavila svoju upravu u gradu ulažući značajna financijska sredstva da bi se zaliječile ratne rane. Napravljeni su pomaci na obnovi infrastrukture, popravci kuća i zgrada te obnove zdravstvenih i objekata iz oblasti obrazovanja. Jedan je dio sredstava utrošen za pokretanje gospodarske aktivnosti te poticanje privatnog poduzetništva.
Danas Mostar svakim danom dobije na sadržajima i vraća svoj prijeratni izgled i značaj. Ne zapostavlja se niti jedan segment životnih potreba, ali se prioritetno nastoji poticati i stvarati povoljniji ambijent za razvoj gospodarstva. Posebno se želi poticati razvoj malih i srednjih poduzeća, a imaju li se u vidu položajne, klimatske, tradicijske, zemljišne, vodni potencijali i druge pogodnosti onda se može zaključiti da uz ljudske resurse i mediteranski temperament Mostar ima perspektivu. Uz sve poteškoće i manjkavosti koji prate privatizaciju Grad Mostar u kontinuitetu radi na strategiji ekonomskog razvoja grada, što bi u budućnosti trebalo donijeti Mostaru i njegovoj regiji imidž moderne europske sredine. Posebni napori čine su u oblasti razvoja turizma gdje Mostar nakon obnove svoga simbola, Starog mosta, i njegovog uvrštavanja kao jedinog spomenika iz BiH na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, ima velike šanse.
Monografija "Mostar u slici i riječi"
Riječ Gradonačelnika
Za predstavljanje povijesti Mostara, njegovih znamenitosti, važnih
osoba, burnih događaja, njegove prošlosti od Cimske bazilike do danas,
trebalo bi puno više riječi i fotografija nego što pruža ova
monografija.
O njemu su pisali mnogi poznati i manje poznati i priznati pisci i
pjesnici. Ova monografija želi jednostavnim jezikom i stilom kroz
riječi i sliku ispričati povijest Mostara, od vremenu od ranog
eneolita, preko Rima i kasne antike te Srednjeg vijeka kada se spominje
ime grada kojeg je dobio po lančanom mostu, odnosno mostarima, koji su
ga čuvali.
Dočarat će vam kroz riječi i sliku i svoj simbol Stari most koji
je sagrađen nešto kasnije u blizini tog lokaliteta 1556. godine.
Pred njim kad stojite znate da ono što je naš nobelovac Ivo Andrić napisao »Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi ništa u mojim očima bolje i vrjednije od mostova«
ima puni smisao. I kao da sve nastavlja piščevom mišlju »Kad čovjek
prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego
svijetlost«.
Knjiga slikom i riječju dočarava i malo poznate detalje o
arheoloških iskapanja u blizini Starog mosta prilikom njegove
rekonstrukcije gdje su pronađeni ostaci drvenog mosta koji je izgrađen
nešto prije samog Starog mosta. Tim mostom nakon pada Bosne pod
Otomansko carstvo koristili su se i Turci dok nisu sagradili novi most.
Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture.
Dolaskom Austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način
gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba
i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost. Novi način
državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija,
željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to
karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća.
Nažalost, u proteklom ratnim vremenu od 1992.-1996. godine
Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne
pamti od svoga nastanka. Brojne crkve, džamije, manastiri, mostovi,
bolnice srušeni su ili oštećeni. Uz gospodarske i stambene objekte
posebno su na meti bili upravo objekti kulture sva tri naroda. Tu sliku
Mostara neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja
Hirošime. Grad je doživio pravi urbicid te ratnu i administrativnu
podjelu. Srušen je i simbol grada Stari most, koji je 2004. godine obnovljen, a 15. srpnja 2005 godine u Durbanu uvršten na UNESCO-ov popis spomenika zaštićene kulturne baštine, kao prvi spomenik iz Bosne i Hercegovine.
Uz tu činjenicu, važnije i ljepše karakteristike Mostara, na što
sam posebno ponosan, danas čine njegov identitet. Tu prije svega
mislim na kulturu i umjetnost te različite manifestacije koje
oživljavaju duhovnost grada poput skokova sa Starog mosta, Šantićevih
večeri poezije, Mostarske liske-festival kazališne komedije, Mostarskog
ljetnog festivala i kulturnu manifestaciju Dani Matice hrvatske –
Mostarsko proljeće, kao i Dana filma,...
Tri nacionalne zajednice Hrvati, Bošnjaci i Srbi ali i građani
drugih nacionalnosti u značajnoj su mjeri zadržali svoju prisutnost u
gradu unatoč ratnim zbivanjima i migracijama tako da je Mostar danas
praktično jedini istinski multietnički grad u BiH. Očekivati je, a ja
sam osobno i kao gradonačelnik i kao čovjek optimist, grad Mostar kao
takav biti vodilja za BiH u njezinu integriranju u Europu, gdje nam je
mjesto i gdje pripadamo, i biti predvodnica u ostvaraju svekolikog
prosperiteta. Različitost kultura i tradicija, duh nesalomljivosti koji
ovdje vladaju bit će dodatna snaga za natjecanje i utrku koja je pred
svima nama u ostvarenju tog cilja.
Stoga ova knjiga koja je pred vama će također pomoći i onima koje
zanima mostarska povijest, ali i onima koji Mostar danas u BiH
prepoznaju kao grad otvorenih vrata i jedno vrlo ugodno mjesto za
življenje, po mjeri čovjeka.
Činjenica je kako se politikom ne može stvarati kultura, ali u
vremenu globalizacije kada se ona ne može ograničiti državnim granicama
niti vlastitim misaonim kategorijama, kultura ostaje idealno
sredstvo za globalno očovječenje. Bolji svijet mogu izgraditi samo
kulturno prosvijećeni, odgovorni i angažirani pojedinci. Neka ova
knjiga bude stoga i doprinos kvalitetnijoj promociji Mostara u zemlji i
svijetu, očuvanju njegove povijesti za buduće generacije ali i komadić
u mozaiku izgradnje još boljeg Mostara, Bosne i Hercegovine i cijelog
svijeta.
Gradonačelnik Mostara
Ljubo Bešlić